Multipla skleroza: antiupalni pristup, dodaci prehrani i vježbe

Multipla skleroza (MS) složena je autoimuna bolest koja zahvaća središnji živčani sustav, posebice mijelinske ovojnice živčanih vlakana. Možda ste se susreli s ovim pojmom kroz obiteljsku ili prijateljsku priču i zapitali se kako uopće dolazi do toga da tijelo napada vlastiti živčani sustav?

Zvuči paradoksalno, ali evo u čemu je stvar: imunosni sustav, koji bi trebao štititi organizam od vanjskih prijetnji, pogrešno prepoznaje mijelin kao “uljeza” i pokreće upalni odgovor koji uzrokuje oštećenja i ožiljke (lezije) na živcima. Ali to nije sve…

Kako se simptomi multiple skleroze mogu uvelike razlikovati – od umora i mišićne slabosti do kognitivnih poteškoća i problema s vidom – strategije za njihovo ublažavanje također su raznovrsne.

U nastavku članka saznat ćete kako ciljane promjene prehrane, dodaci prehrani i vježbe mogu pomoći u smanjenju upalnih procesa i podržati bolju kvalitetu života osobama s multiplom sklerozom. Također, usmjerit ćemo se na važnost individualnog pristupa, jer niti jedno rješenje ne odgovara svima jednako.

Razumijevanje multiple skleroze i važnost ranog djelovanja

Važno je naglasiti kako multipla skleroza nije isključivo bolest starijih ljudi. Mnogi se susretnu s dijagnozom još u dvadesetim ili tridesetim godinama života. Dok su klasični oblici MS-a obilježeni fazama remisije i relapsa (relapsno-remitentna MS), postoje i progresivni oblici u kojima se simptomi s vremenom stalno pogoršavaju. Najčešći simptomi su:

• Umor i slabost: Oboljeli često osjećaju iscrpljenost koja nije razmjerna naporu.
• Problemi s vidom: Zamagljen ili dvostruk vid jedan je od prvih znakova multiple skleroze kod mnogih.
• Poremećaji ravnoteže i koordinacije: Nesiguran hod, padanje ili vrtoglavica.
• Mišićna ukočenost (spastičnost): Često zahvaća noge ili ruke.
• Trnci i utrnulost: Mogu se pojaviti u različitim dijelovima tijela.
• Kognitivne smetnje: Od smetnji koncentracije do problema s pamćenjem.

Rano prepoznavanje i liječenje MS-a mogu bitno utjecati na usporavanje razvoja simptoma. Uz standardnu medicinsku terapiju (npr. imunomodulatore, kortikosteroide i biološke lijekove), sve više se ističe i važnost životnog stila – osobito prehrane i vježbanja. Ako vas zanimaju i druge autoimune bolesti te pristupi njihovom suzbijanju, koristan članak može biti Autoimune bolesti: prirodni put do snažnijeg imuniteta. Naravno, multipla skleroza je poseban slučaj, pa ćemo se ovdje fokusirati na konkretne mjere koje mogu pomoći upravo kod nje.

Protuupalni pristup prehrani

Budući da je multipla skleroza u osnovi autoimuni poremećaj s naglašenim upalnim procesima, nije iznenađujuće da se prehrana bogata protuupalnim namirnicama sve češće preporučuje. Mada ne postoji “čarobni jelovnik” koji će eliminirati MS, cilj je sniziti razine kronične upale i pomoći tijelu da se što uspješnije nosi sa svakodnevnim izazovima. Evo glavnih smjernica:

1. Dovoljno omega-3 masnih kiselina

Masna riba (poput lososa, srdele, haringe), lanene sjemenke, chia sjemenke i orasi izvori su omega-3 masnih kiselina koje su poznate po protuupalnom djelovanju. Kod MS-a, njihova uloga u očuvanju integriteta mijelina i smanjenju neuro-upale može biti od velike pomoći. Ako niste ljubitelj ribe ili nemate stalan pristup kvalitetnim izvorima, razmislite o dodacima poput Forever Arctic Sea Omega, koji osigurava optimalnu dozu EPA i DHA, ključnih omega-3 kiselina za zdravlje mozga i živčanog sustava.

2. Antioksidansi i fitonutrijenti

Voće i povrće intenzivnih boja (npr. bobičasto voće, špinat, brokula, mrkva, rajčica) prepuno je antioksidansa (poput vitamina C i E) i fitonutrijenata. Ove tvari pomažu neutralizirati slobodne radikale i smanjiti oksidativni stres koji je prisutan kod upalnih i autoimunih bolesti. Ujedno, unos dovoljno vlakana (iz cjelovitih žitarica, mahunarki i voća) doprinosi boljoj crijevnoj flori i imunosnoj regulaciji.

3. Umjerenost s mesom i zasićenim mastima

Dok proteini jesu važni za oporavak mišića i energije, pretjeran unos crvenog mesa i zasićenih masti može pospješiti upalu. Zato je preporuka da se češće biraju bijelo meso (npr. perad), riba ili biljke bogate proteinima (npr. grah, leća). Tko preferira mliječne proizvode, bolje je odabrati one s nižim udjelom masti.

4. Izbjegavanje prerađene hrane i rafiniranih šećera

Teško je reći “ne” svim slasticama i keksima, ali kod autoimunih stanja upravo namirnice s visokim sadržajem rafiniranog šećera ili trans masti mogu dodatno “dolijevati ulje na vatru”. Kronična upala se tako pojačava, što može dovesti do učestalijih ili žešćih simptoma. Kao alternativu, možete birati kvalitetne zaslađivače, tamnu čokoladu s visokim postotkom kakaa ili voće.

Ako ste u dilemi oko recepata i mogućih kombinacija, pogledajte Zdrave večere ili zdravi recepti na ovoj stranici, gdje ćete pronaći inspiraciju koja dobro prati antiupalni pristup.

Dodaci prehrani koji mogu pomoći kod multiple skleroze

U nastavku pogledajmo neke dodatke prehrani koji se često spominju u kontekstu poticanja zdravlja živčanog sustava i imuniteta:

1. Vitamin D

Istraživanja pokazuju da niski nivoi vitamina D mogu biti povezani s višim rizikom razvoja autoimunih bolesti, uključujući MS. Osobito u zemljama s manje sunčeve svjetlosti. Dodaci vitamina D, uz prethodnu provjeru razine u krvi, mogu poboljšati imunomodulaciju i pridonijeti smanjenju upale.

2. Omega-3 (riblje ulje)

Kao što je već spomenuto, omega-3 masne kiseline jedna su od najpoznatijih protuupalnih tvari. Pravilna ravnoteža EPA i DHA može pomoći smanjiti aktivnost određenih upalnih putova. U kombinaciji s antioksidansima, takav pristup ne samo da podupire mozak i živčani sustav, nego pridonosi i zdravlju kardiovaskularnog sustava.

3. Aloe vera i biljni ekstrakti

Mnogi se okreću aloe veri i drugim biljnim pripravcima kako bi dobili dodatnu podršku imunološkom sustavu. Aloe vera sadrži brojne enzime, vitamine i polisaharide koji, navodno, mogu pomoći u reguliranju imunološkog odgovora. Iako nema velik broj istraživanja koja izravno povezuju aloe veru s MS-om, iskustva korisnika daju naslutiti da neki primjećuju poboljšanje umora i raspoloženja uz redovit unos proizvoda na bazi aloe. Ako razmatrate takvu opciju, korisno je informirati se kroz članke o Aloe Vera soku i ostalim oblicima primjene.

4. Probiotici

Nove teorije “crijevnog mozga” naglašavaju povezanost zdravlja crijeva s autoimunim reakcijama. Zdrava crijevna flora mogla bi imati značajan utjecaj na imunološki sustav. Dodaci poput Forever Active Pro B sadrže “dobre” bakterije koje pomažu uravnotežiti mikrofloru, što može dovesti do manjeg opterećenja upalnog sustava. Naravno, uvijek je preporučljivo kombinirati probiotike s prebioticima (vlakna) i antiupalnom prehranom.

Uloga vježbanja i fizičke aktivnosti

Mnogi pogrešno misle da osobe s multipla skleroza ne bi trebale vježbati kako ne bi “iritirale” svoje tijelo. No, istina je da adekvatno dozirana fizička aktivnost ima pozitivan učinak na mišiće, kardiovaskularno zdravlje i raspoloženje. Neki tipovi aktivnosti koji se često preporučuju osobama s MS-om:

• Vježbe istezanja i fleksibilnosti: Joga, pilates ili lagano istezanje mogu smanjiti ukočenost i poboljšati raspon pokreta.
• Vježbe snage s malim opterećenjem: Trake otpora ili lagani utezi mogu pomoći u održavanju mišićne mase bez prenaprezanja.
• Plivanje ili hidroterapija: Voda smanjuje opterećenje na zglobove i mišiće, a istovremeno pruža otpor koji pomaže jačanju mišića.
• Brze šetnje ili vožnja sobnog bicikla: Ako je ravnoteža problem, stacionarni bicikl može biti siguran izbor za lagano povećanje izdržljivosti.

Ključno je da slušate svoje tijelo i ne forsirate se preko granice umora. Pokušajte rasporediti kratke, ali učestale serije vježbanja tijekom dana i radije napravite više malih “mikro-treninga” nego jedan dugi koji vas iscrpi. U fazama pogoršanja simptoma (relaps) možda ćete morati smanjiti intenzitet i posavjetovati se s fizioterapeutom. No, tijekom stabilnih faza, redovita aktivnost može podići ukupnu kvalitetu života i čak pomoći u održavanju kognitivnih sposobnosti.

Duhovna i emocionalna podrška

Život s multiplom sklerozom može biti stresan i emocionalno iscrpljujuć. Kronična bolest nosi za sobom neizvjesnost, a česte promjene simptoma mogu izazvati frustraciju i anksioznost. Mnogi oboljeli od MS-a pronalaze utjehu u grupama podrške, online forumima ili kroz psihoterapiju i mindfulness tehnike.

Upravo su tehnike upravljanja stresom jedne od najvažnijih stavki za sve koji se bore s autoimunim bolestima. Ako trebate dodatnu inspiraciju, korisno je pročitati savjete za ostanak motiviranim, kao i članke o stvaranju pozitivnih misli i navika. Kad je glava “na mjestu”, tijelo često bolje reagira i na prehranu i na terapije.

Često postavljana pitanja

Može li se multipla skleroza zaustaviti promjenom prehrane?

Isključivo prehranom nije moguće u potpunosti zaustaviti ili izliječiti multiplu sklerozu. Međutim, zdrava, antiupalna prehrana može ublažiti neke simptome i poboljšati opće zdravstveno stanje, što može pridonijeti usporavanju napredovanja bolesti.

Najbolji rezultati postižu se kombinacijom medicinske terapije, prilagođenih vježbi, dodataka prehrani i, naravno, zdravih životnih navika.

Kojim tempom uvoditi promjene u prehrani i vježbanje?

S obzirom da je multipla skleroza vrlo individualna, preporučuje se postupno uvođenje promjena. Započnite s malim koracima poput izbacivanja industrijskih slatkiša i dodavanja više povrća u obroke, a potom uvodite vježbanje prema vlastitim mogućnostima.

Ako osjetite jaku iscrpljenost ili primijetite pogoršanje simptoma, prilagodite plan u suradnji s liječnikom ili fizioterapeutom. Više o fizioterapije kod multiple skleroze, savjetujemo da posjetite stranicu fizioterapeutskog centra Maribor, gdje možete saznati kako vam fizioterapija koristi kod ovog problema.

Jesu li dodaci prehrani poput omega-3, vitamina D ili aloe vere sigurni?

Općenito, navedeni dodaci smatraju se sigurnima ako se pridržavate preporučenih doza. No svatko može drugačije reagirati, pogotovo ako uzimate imunosupresive ili druge lijekove za MS. Stoga je uvijek pametno konzultirati se s liječnikom prije uvođenja bilo kakvih dodataka, osobito ako su u pitanju visoke doze ili kombinacije više suplemenata.

Je li multipla skleroza nasljedna?

Postoji određena genetska predispozicija koja povećava rizik od razvoja MS-a, ali to ne znači da će se bolest sigurno javiti ako je netko u obitelji ima. Veliku ulogu igraju i okolišni čimbenici, uključujući razinu vitamina D, izlaganje virusima (npr. Epstein-Barr) i stil života. Uravnotežena prehrana i briga o imunitetu mogu, u neku ruku, pomoći kod osoba s većom genetskom predispozicijom, ali ne jamče potpunu zaštitu.

Multipla Skleroza – Zaključak

Multipla skleroza zahtijeva cjelovit pristup koji obuhvaća klasičnu medicinsku terapiju, promjene u prehrani, ciljane dodatke te pažljivo odabrane vježbe i tehnike upravljanja stresom.

Iako se MS ne može “izliječiti” konvencionalnom prehranom ili dodacima, ispravno odabrane namirnice i stil života mogu smanjiti upalu i poboljšati kvalitetu života, što se osobito osjeti u razdobljima stabilizacije i sporijeg napredovanja simptoma. Vodite računa o tome da prilagodite prehranu i aktivnosti prema vlastitim reakcijama i u dogovoru s medicinskim stručnjacima.

Želite li detaljniji plan prehrane, više informacija o aloe veri ili savjete o drugim suplementima koji mogu olakšati izazove autoimunih bolesti? Slobodno iskoristite našeg AI savjetnika koji vam može preporučiti opcije prilagođene vašim potrebama.

A ako ste spremni isprobati proizvode poput Forever Arctic Sea Omega ili druge dodatke koji doprinose protuupalnom učinku, ostvarite 15% popusta na narudžbu i napravite korak prema potpori svog organizma. Prehrana neće magično riješiti sve probleme, ali može biti snažno oruđe u rukama onih koji su spremni uz standardno liječenje preuzeti i dio brige o vlastitom zdravlju – kroz tanjur, navike i kretanje.

Povezne teme s autoimunim bolestima:

• Hashimoto simptomi: 15 ranih znakova autoimune bolesti štitnjače
• Lupus simptomi: kako prepoznati lupus bolest i prirodno si pomoći
• Reumatoidni artritis: može li prehrana ublažiti autoimunu reakciju?

Disclaimer: Ovaj je članak informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za individualnu dijagnozu i plan liječenja obratite se liječniku ili kvalificiranom nutricionistu, osobito ako uzimate propisanu terapiju ili bolujete od kroničnih bolesti.